U Muzeju Hercegovina otvorena izložba hrvatskog grafičara Tomislava Krizmana
U okviru kulturne manifestacije “Mostarsko ljeto 2021”, večeras je u Spomen kući “Džemala Bijedića” Muzeja Hercegovine Mostar, otvorena izložba radova hrvatskog slikara i grafičara, začetnika hrvatskog umjetničkog obrta i dizajna, i jednog od utemeljitelja moderne i umjetničke hrvatske grafike, Tomislava Krizmana, pod nazivom “Tomislav Krizman – Bosna i Hercegovina”, u organizaciji Muzeja Sarajevo.
Asim Krhan direktor Muzeja Hercegovina ističe kako je ovom izložbom započela saradnja sa Muzejom Sarajeva.
“Naše kolege iz Sarajeva su podržale ovogodišnju manifestaciju “Mostarsko ljeto”, koje se polako iz grada Mostara širi prema drugim gradovima, a poprima i internacionalni karakter. Osim umjetničkog, večerašnja izložba ima I interinstitucionalni značaj”, istakao je Krhan.
Direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka istakla je da je ova izložba prvi put predstavljena na Međunarodni dan muzeja 18. maja. U Mostaru se predstavlja drugi put.
“Od početka pa do kraja tridesetih godina 20. stoljeća Krizman je ostvario više jedinstvenih grafičkih listova i putopisnih mapa, koje predstavljaju izuzetno vrijedan dokumentarni izvor za proučavanje krajolika i života ljudi prve polovine 20. Stoljeća u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a time i BiH. Prikazane su scene i motivi svakodnevnog života gradova i naselja BiH , ali i specifičnosti krajolika i arhitekture pod uticajem Osmanskog carstva. Mapa obuhvata 24 bosanskohercegovačka grada i naselja, među kojima su i hercegovački gradovi. Krizmanova djela imaju dokumentarno-historijski značaj i vrijednost, jer je ovjekovječio jednu epohu, jedan geografski prostor koji je nestajao ustupajući mjesto drugom i drugačijem”, istakla je Leka.
“Mapa grafika koja je objavljena tridesetih godina prošlog vijeka je posvećena BiH. Krizman je koristio specifičan grafički stil, bakropis, gdje je veoma naglašen odnos svijetlo – tamno, kao I piramidalna kompozicija”, istakao je Zlatko Zvonić, historičar umjetnosti, viši kustos Muzeja Hercegovine Mostar.
Rad i opus Tomislava Krizmana, te njegov umjetnički rad u okviru afirmiranja umjetničkog obrta i u okviru likovnog obrazovanja početno je mjesto istraživanja hrvatske likovne baštine od početka dvadesetog stoljeća do danas.
Bosnom i Hercegovinom putuje prvi put prije 1907. godine, kada obilazi Mostar i Jajce, odakle su nastali listovi iz njegove rane mape “Skice i dojmovi iz Dalmacije, Bosne, Hrvatskog zagorja i Beča 1907”, te drugi put između 1908. i 1918. godine, kada obilazi najveći dio Kraljevine Jugoslavije.
Izložbom je predstavljeno 56 Krizmanovih radova koji se čuvaju u fundusu Muzeja Sarajeva, unutar Kolekcije umjetničkih djela, i dio su grafičke mape nastale u aprilu 1937. godine pod nazivom Jugoslavija u slici II: Bosna i Hercegovina. Mapa obuhvata ukupno 24 bosanskohercegovačka grada i naselja – Banja Luka, Bihać, Bosanski Petrovac, Cazin, Doboj, Donji Vakuf, Jajce, Konjic, Ljubuški, Mostar, Mrkonjić Grad, Počitelj, Prijedor, Sarajevo sa okolicom, Stolac, Travnik, Trebinje, Vareš, Visoko, Višegrad, Vranduk, Vitina, Zenica i Zvornik.
