Održana javna rasprava o izazovima bosanske pluralnosti
Javnom raspravom pod nazivom “Izazovi bosanske pluralnosti u evropskim integracijskim procesima” koja je upriličena večeras u Centru za kulturu Mostar počela je ovogodišnja 14. po redu internacionalna konferencija “Jedinstvo i razlike u Evropi” a koju su organizovali Međunarodni forum Bosna i Muzej Hercegovine iz Mostara.
Pomenuta konferencija će u okviru Mostarskog ljeta pored večerašnje rasprave imati još jednu javnu raspravu pod nazivom “Bosansko kulturno naslijeđe u evropskoj pluralnosti” koja će biti upriličena 29.07.2019. također u Centru za kulturu Mostar a zatim će se nastaviti u Stocu gdje će u okviru ove konferencije od 27. jula do 1. augusta, biti održana ljetna škola “Mladi i naslijeđe”.
Direktor Muzeja Hercegovine, Asim Krhan, istakao je uz ostalo kako je vrijednost konferencije “Jedinstvo i razlike u Evropi” novo vrednovanje i afirmiranje bosanskog naslijeđa kao kulturnog dobra najvišeg reda.
“U tom smislu, baštinske istitucije trebaju, a jedna od njih je i Muzej Hercegovine, posebno se zainteresirati i potvrditi svoje učešće ili na posredan ili na neposredan način na jednoj ovakvoj konferenciji”, dodao je Krhan.
Predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, prof. Rusmir Mahmutćehajić rekao je uz ostalo kako je jedan od ciljeva te organizacije zalagati se za punu slobodu svih učesnika bh. pluralnosti. “Nema ničeg što bismo nazvali katoličkim, pravoslavnim, muslimanskim, ateističkim, agnostičkim, što ne pripada tom našem identitetu i svi ostali oblici naših identitetsklih razlika, koji se iz toga izvode”, rekao je Mahmutćehajić. On je istakao kako u javni prostor treba uvesti slobodno, kritičko raspravljanje o svim pitanjima koja se tiču nas i naše budućnosti.
Podsjetivši da je danas najveći broj ljudi u BiH nezadovoljan stanjem u kojem se nalazi, Mahmutćehajić je uz ostalo poručio:
“Nema nikoga ko dolazi s nekim definitivnim znanjem. Ta se znanja mogu steći u toj punoj, društvenoj otvorenosti. Ako danas govorimo o evropskim društvima, koja su poželjna, u koje ljudi bježe iz ovog stanja, nije ih niko darovao, ona su nastala upravo iz te pune slobode raspravljanja o budućnosti”.
Bosansko pitanje je tabuizirano u okviru različitih formi nacionalizma, fundamentalizma i fašizma. U svojoj temeljnoj mogućnosti to pitanje je neodvojivo od ideje slobode i dostojanstva pojedinca te prava na različitosti štićeno demokratski legitimiranim pravnim poretkom. Naspram tog životno važnog pitanja su različiti oblici autoanesteziranosti bosanskih ljudi izloženih različitim oblicima ideologijskih i administrativnih tortura dugog trajanja.
O tim pitanjima govorili su Mile Babić (Sarajevo), Paul Ballanfat (Istanbul), Sonja Biserko (Beograd), Nerin Dizdar (Sarajevo), Gareth Jones (Hong Kong), Senadin Lavić (Sarajevo), Rusmir Mahmutćehajić (Sarajevo) i Krsto Mijanović (Sarajevo).
Tokom rasprave predstavljen je i novi broj časopisa Forum Bosnae: Sjećanja i izabrani spisi Saliha Bureka.
